Connect with us

Vijesti

Najotpornije biće na svijetu preživjelo bi i Černobil

Ljudi za njih znaju već 250 godina. Ali, kada ih je kao “vodene medvjediće” 1773. otkrio njemački zoolog Johann August Ephraim Goeze, još jako dugo zoolozi nisu imali pojma o kako čudesnim bićima je riječ.

Danas ih zovemo dugoživci i znamo da tih 1150 vrsta koje narastu do pola milimetra, imaju čudesne sposobnosti preživljavanja. Ekstremno visoke i niske tlakove, ekstremne hladnoće i vrućine, nedostatak zraka, dehidraciju, sve su to dugoživci u stanju preživjeti, a odnedavno znamo da su u stanju preživjeti čak 1000 puta veće razine radijacije nego druge životinje.

Žive u svim morima, slatkim vodama i vlažnim područjima na kopnu po mahovini, u žljebovima i na krovovima kuća. U nepovoljnim uvjetima vrste koje žive na kopnu, osuše se i u stanju obamrlosti (anabioza) mogu preživjeti i više godina dok uvjeti ponovo postanu povoljni.

1948. tako obamrlim dugoživcima, potpuno sasušenima, dodali su vodu, da bi se oni, nakon 120 godina mirovanja, istog trenutka stali pokretati. 2007. su ih znanstvenici poslali čak i u svemir.

A oni su i uspjeli preživjeti i prvom prilikom se stali razmnožavati nakon katastrofalnih uvjeta svemirskog bezdana. Imaju četiri para kratkih nožica koje završavaju malenim kandžicama. Hrane se i biljkama i životinjicama manjima od sebe. Kad uhvate neku takvu, ubodu ju i isišu.

Ono što do sada nije bilo poznato u vezi njih je kako ti mali stvorovi uspijevaju preživjeti spektakularne razine zračenja. Utvrđeno je da su kadri preživjeti apsorbciju od čak 6200 Gy (graya).

Čovjek, primjerice, umire već pri 5 do 10 Gy, no dugoživci su u stanju popraviti štete na svom DNK i uopće se zaštititi od radijacije čak i kad provedu u uvjetima “ground zero” černobilske katastrofe čak 25 sati.

E-life Sciences objavio je znanstveni članak petero znanstvenika sa Sveučilišta Kalifornije u San Diegu koji su objasnili da odgovor leži u tome što dugoživci u sebi imaju “nuklearni protein” Dsup. Kad dođe do izlaganja dugoživca radijaciji, Dsup se veže za kromatin, odnosno nukleoproteinski sadžraj kromosoma, u što spada DNK, RNK i još neki životno važni proteini.

loading...

Facebook Komentari

Aktuelno